Baucau Vila (iha lia-portugés: Baucau) postu administrativu ida iha munisípiu Baukau, Timór Lorosa’e nian. Bazeia ba Census Populasaun tinan 2022 hamutuk ema 54,964, Mane 27,665 e feto 27,299. Entre total populasaun nee, idade husi 0-14 hamutuk ema 19,517, idade 15-59 hamutuk ema 32,104 e idade 60 ba leten hamutuk 3,343.
Bazeia ba dadus husi Pesoal Apoiu Administrasaun Suku, to’o 30 de Novembru 2023, total populasaun kada suku iha Posto Administrativu Baguia hanesan tuir mai ne’e”:
Suku
- Bahu:
- Bucoli:
- Buibau:
- Buruma:
- Builai:
- Caibada:
- Caibada Makasa’e:
- Gari-uai:
- Samalari:
- Seical:
- Tirilolo:
- Tiriloca:
- Uailili:
Fontes informasaun husi: Servisu Munisipal Apoiu ONG e Sosiedade Sivil Munisipiu Baucau.
Jeografia
Fronteira postu administrativu Baucau tuir Jeografia, parte leste baliza ho poso administrativo Lafa, parte oeste ho postu administrativu Vemasse, parte norte haketak ho Illa Wetar no parte sùl baliza ho munisípiu Venilale. Área 213,99 km².[1]
Postu administrativu Baucau iha suku sanulu resin tolu (13) mak hanesan tuir mai nee Bahu, Bucoli, Buibau, Buruma, Builai, Caibada, Caibada Makasa’e, Gari-uai, Samalari, Seical, Tirilolo, Tiriloca, Uailili.
Setór Ekonomia
Sentru ba rendimentu populasaun Baguia Vila nebee bazar iha loron Segunda no sesta. Liu husi bazar nee populasaun bele faan sira nia produtu oi-oin atu bele hatutan sira nia vida moris.
Komersio no negosiu maka loja kiik no kantina nebee faan sasan alimentar nebee limitadu ka uituan deit. Baibain sasan sira nee sosa iha Distrito Baukau Vila e balun husi produsaun povo nian.
Industria kiik iha postu administrativu refere mak dulas hare, dulas batar, halo kripik, homan luhu modelu oi-oin, halo tais, no fore-rai sona, fehuk sona, hudi sosa no sel-seluk tan.
Fatin nebee potensia ba Turizmu iha futuro mak hanesan tasi Watabo’o, Pisina Baucau, too agora sedauk hetan rendementu husi parte Turismu tamba seidauk bele asesu estrada nebee diak.
Setór Infrastrutura
Obras antigu mak hanesan rezidensia administrador postu administrativu, ofisiu postu administrativu, Igreja, no obra arkitetura portuguesa too dadaun barak mak sei utilize. nst.
Kondisaun Estrada Baucau diak oituan ona. Iha tempu okupasaun Indonesia kuaze alkatraun atu tama too suku maibee alkatrasaun sira nee aat hotu ona, e estrada sai fali bee dalan iha tempu udan. Nunee suku barak labele faan nia produtu lokal tanba iha preokupasaun oi-oin ba transporte, karreta boot deit mak bele tama, kareta mikrolet la tama.
Maske iha mota boot tolu nebee iha area suku Samalari no ponte laiha kondisaun atu utuliza bá-mai bainhira udan boot, no mos iha impedementu ba labarik eskola sira lao bá- mai livre, no inan aman sempre iha prekupasaun bainhira oan ba eskola.
Populasaun iha postu administrativu Baucau barak mak hetan bee moos neebe fornese husi BTL.Ep. Suku iha postu administrativu Baucau kuaze hetan hotu ona eletrisidade.
Meus ba komunikasaun iha postu administrativu Baucau kuaze iha hotu ona mak hanesan rede telefone, internet, no mos radiu ho televizaun.
Setór Agrikultura
Iha sub munisípiu Baucau mak hanesan hare, batar, fehuk- midar, ai-farina, koto, fehuk-roupa, repollu, kafé, mostarda, talas, kontas, lis- mean, lis- mutin, Kamii, nuu, hudi, haas, sabraka, jabua, kulu, kulu jaka, Ai-nanas no seluk- seluk tan
Animal sira nebee populasaun Baucau hakiak mak hanesan: Karau-Timor, karau-baka, kuda, bibi- timor, bibi- malae, manu, fahi no asu.
Setór Edukasaun
Parte edukasaun iha postu administrativu Baguia iha mudansa boot bainhira ita kompara ho tempu Portugues no Indonézia tamba kuaze suku hotu-hotu iha Baguia laran iha hotu ona eskola primaria, maske fasilidade, ekipamentu, material no mestre seidauk sufisiente ba eskola hotu- hotu.
- Total Eskola Primaria Publiku no Privada iha postu administrativu Baguia hamutuk 21 Eskolas.
- Total Eskola EBF hamutuk 10 Eskolas
- Total Eskola EBC hamutuk 47 Eskola
- Total Eskola Tekniku Vocasional
- Total Eskola Sekundaria hamutuk 4 Eskola.
Saude
Baucau iha Sentru Saude 6, ne’ebe lokaliza iha Posto Baucau Vila. Posto Saude neébe eziste iha Bucau mak:
- Posto Saude Buruma
- Posto Saude Uailili
- Posto Saude Bucoli
- Posto Saude Tirilolo
Turizmu
Baguia nia panaroma ne’ebe furak tebes sei sai fatin tourizmu iha futuru. Dadaun ne’e Baguia sei enfrenta dificuldade estrada ladiak e rekursu iha area turizmu nune’e seidauk hetan beneficiu husi fatin turizmu nian. Fatin ne’ebe potensia dada turistas mak hanesan foho matebian.
Lingua
Lingua nebee populasaun postu administrativu Bagia uza hodi halo komunikasaun mak hanesan:
- Makasa’e: Lian nee maioria populasaun koalia hodi halo komunikasaun ba malu. Populasaun nebee koalia lian makasae mak hanesan suku Bahu, Buibau, Buruma, Builai, Caibada, Caibada Makasa’e, Gari-uai, Samalari, Seical, Tirilolo, , Uailili. Caibada no Caibada Makasa’e moos balun bele koalia lian Waimua.
- Waimua: Bucoli,Tiriloca