1. Jeografia
Baucau mak hanesan munisípiu ida husi Timor-Leste, lokalizado iha parte este, ne’ebé halo fronteira ho Munisípiu Lautém (este), Munisípiu Viqueque (sul), Munisípiu Manatuto (oeste) no tasi feto (norte). Munisípiu referido iha postu administrativu 6 : Baguia, Baucau, Laga, Quelicai, Vemasse no Venilale ne’ebé inklui 59 suku. Demográfikamente, projesaun Baucau nia populasaun hamutuk 126,562 (projesaun 2019) no densidade populasaun mak 83,98 ba área 1,504.2 km2. Grupu de populasaun ida ne’e, koalia lian : Tetun, Makasae, Waimu’a, Midiki, Kairui no Naueti.
Munisípiu Baucau iha paisagem ne’ebé diversificada, kompostu ho zona litoral ne’ebé luan ho tasi ne’ebé iha rai-henek mutin no foho. Baucau considera hanesan cidade daruak ne’ebé boot iha Timor-Leste. Cidade referida durante tempu da okupasaun portuguesa conhecido ho Vila Salazar, ne’ebé rico ho património husi era colonial portuguesa, hanesan: uma colónia, igreja no edifícios ne’ebé lokaliza iha Kota Lama.
2. Toponímia
Hanesan mós ho munisípiu seluk, Baucau mós iha signifikadu próprio ba naran munisípiu nian. Naran ne’e rasik mai husi lian Waimu’a, husi liafuan ‘Aukau’ ne’ebé significa fahi, ho tempu balun muda ba ‘macau’ no ikus mai, ho influência husi lian Português, Governo Português transforma ba naran ‘Baucau’. Maibé, iha tempu ne’eba mós ema balun bolu ‘Wailia-Wilewa’, ne’ebé significa Be’e Matan Bo’ot, tanba iha be’e matan bo’ot ida mosu iha aihun bo’ot ida nian okos iha rai naran Wailia.
3. Istória
Tuir istória, antes Portugues sira estabelese sira nia autoridade iha rai Baucau, iha rai ne’e iha ona autoridade tradisional ne’ebé ukun. Quando Governo portugues introdús sira nia autoridade, liu husi Governador Antonio Coelho Guerreiro iha tinan 1698, komeça halo intervensaun ba autoridade tradisional sira iha Timor inklui iha rai Baucau. Depois iha loron 20 de Abril 1859, liu husi Governador Afonso de Castro estabelese 11 Distritu, Baucau mos sai hanesan Distritu ida ho nia naran Distritu de Vemassi ho nia sede iha Vemassi, ne’ebe kompostu husi reino Vemassi, Fatumarto no Venilale. Iha tinan 1908, liu husi Governador Celestino da Silva, Baucau sai fali hanesan komando militar 3. Iha 1920, Governador Manuel Paulo de Sousa Gentil muda Komando militar ne’e, no transforma fali ba Circuscrição Civil ne’ebe kompostu husi postu administrativu civil Baucau vila, Baguia, Laga, Vemassi e Venilale. Iha tinan 1974, Baucau transforma sai hanesan Administrasaun do concelho ho nia posto admnistrativo Baucau vila, Baguia, Laga, Vemassi, Quelicai no Venilale.
4. Klima
Em termos de klima, durante fulan Maio to’o fulan Julhu, mediu udan semana ida dala rua, no iha fulan nevembru to’o fulan Janeiru mediu udan sempre mai oras rua nia laran iha loron ida. Durante fulan Augustu to’o Outobru klima ne’ebé manas no rai maran ne’ebé laiha udan. Klima mediu 24.60c – 29.80c, ho klima ne’ebé as to’o 29c. Wainhira udan ben barak liu iha Baucau sempre fo’o inundasaun no dalabarak fo inpaktu bo’ot ba komunidade nia moris no estraga infrastruktura publiku hanesan estrada ligasaun entre postu administrativu.
5. Pontu Interese
Pontu interese husi munisípiu Baucau inklui: Ponte Natureza iha Venilale, Piscina Munisipal iha Baucau, Pousada Baucau iha Baucau, Escola do Reino iha Venilale, Baguia Fort iha Baguia, Fatuk-kuak Japoneza iha Venilale, Monte Matebian iha Baguia, Vaicana Hot Springs iha Venilale, Osatala Tasi Ibun no Loi Unu.